Gubici i otkazi u automobilskoj industriji

Automobilska industrija, sudeći po svakodnevnim novim vijestima, nalazi se u najvećoj krizi u nekoliko zadnjih desetljeća. Šireća američka recesija stvorila je probleme čak i detroitskoj velikoj trojci te uzrokovala lančanu reakciju i na europsko automobilsko tržište.

Svi u gubicima

Dok vlade diljem svijeta troše milijarde na pomoć bankama koje su doživjele špekulativne gubitke, milijuni radnika čiji poslovi i prihodi su upitni, ostavljeni su da se sami snalaze.  Diljem svijeta, sve velike auto kompanije su prijavile drastičan pad prodaje te najavile smanjivanje proizvodnje i otpuštanje radnika. Povezano sa financijskom krizom, tržište luksuznih automobila proizvođača Porsche i BMW je prilično pogođeno – djelomično očekivano, pošto je većina potrošača na ovom tržištu koji su si nove limene ljubimce kupovali bogatstvom stečenim na špekulativnim transakcijama sad i sama u potrazi za poslom.

Puno alarmantnije od spomenutog, na udaru su se našla i tržišta ostalih proizvođača automobila. Toyota, od prošle godine najveći proizvođač automobila na svijetu, pretrpjela je pad prodaje od 23 posto u rujnu 2008. na tržištu SAD-a. Detroitski trojac (tri najveća američka proizvođača automobila, sva tri iz Detroita) imao je redom sljedeći pad prodaje u rujnu: General Motors (GM) 45 posto, Ford 30 posto i Chrysler 35 posto. GM koji je do prošle godine bio najveći proizvođač, 7. studenog objavio je peti uzastopni kvartalni gubitak, najavljujući kako bi mogli ostati bez gotovine do sredine 2009. Gubitak je samo u posljednjem kvartalu iznosio dvije i pol milijarde dolara. Uz to, GM se nalazi usred moguće afere zbog preuzimanja Chryslera, što bi uzrokovalo dodatan gubitak posla za 50.000 radnika. Ford je također objavio tri milijarde dolara operativnog gubitka te posljedično najavio smanjivanje proizvodnje. Agencija Moody's po drugi puta u nekoliko mjeseci spustila je dug GM-a i Chryslera za jednu ocjenu. Analitičar GM-a Michael DiGiovanni, objasnio je kako su brojke prodaje, prilagođene za porast američke populacije, najgore od drugog svjetskog rata.

Prelijevanje loših rezultata

Kao posljedica krize u američkoj automobilskoj industriji, počeli su problemi i u povezanim industrijama, kao npr. u industriji čelika. Međutim, što je još alarmantnije, kriza se počela širiti i izvan granica SAD-a. Tako su u Europi, osim prije spomenutih njemačkih proizvođača Porschea i BMW-a, i ostali proizvođači počeli sa sličnim potezima. Švedski proizvođač Volvo, inače u vlasništvu Forda, najavio je dosad ukupno šest tisuća otkaza. Ford je također otpustio 200 radnika dva mjeseca prije vremena. Opel, europska predstavnica GM-a, planira smanjiti proizvodnju za 40 tisuća vozila do kraja godine te je počeo obustavljati radove u svojim tvornicama diljem Europe na po tjedan dana. Međutim, neki upućeni tvrde kako djelomično iza priče o recesiji koju Opel gura stoje neovisno loši rezultati u prodaji te želja da se otpusti 900 radnika kako bi se prešlo na novi sustav proizvodnje koji vrijeme potrebno za jedan automobil smanjuje sa 27 na 15 sati. U svakom slučaju, Europa je sljedeća na udaru – 2.1 milijun zaposlenika u automobilskoj industriji, tj. ukupno 12 milijuna zaposlenika u povezanim industrijama pod prijetnjom je gubitka posla.

Uzroci i posljedice

Veliki dio krize u automobilskoj industriji povezan je sa povećanjem cijena nafte u prvom dijelu 2008. Dio pada u potražnji rezultat je i prirodnog pada u potrošnji uzrokovanog smanjenom mogućnošću banaka da izdaju kredite, ali još više od toga smanjenim povjerenjem potrošača koje je prema organizaciji Conference Board palo na najnižu razinu od 1967. kada su mjerenja počela. I očekivanja prodavača počela su doživljavati znatnije korekcije – prema istraživanju IFO Centra za ekonomska istraživanja na Sveučilištu u Münchenu, očekivanja njemačkih prodavača automobila spustila su se na dvadesetogodišnji minimum.

Bilo bi lijepo kad bi proizvođači automobila sada, kao Ford davno nekada, mogli pružiti svojim zaposlenicima dovoljno visoke plaće da kupe automobile koje naprave, umjesto da sami sebe moraju potkopavati otpuštanjem istih.