PREDNOST....ILI IPAK NE?

Naš fakultet jedan je od onih koji u svom nastavnom planu i programu u ponudi imaju izvođenje nastave za izvanredne studente. Takav način studiranja ima svojih mana, ali i prednosti. Nažalost, u posljednje vrijeme nedostaci izvanrednog načina studiranja sve više dolaze do izražaja, a prednosti se gube u prošlosti. Nezadovoljstvo među izvanrednim studentima raste, a poduzima se vrlo malo kako bi se, između ostalog, zaštitila i njihova prava.

Izvanredni student

Biti izvanredni student znači studirati uz rad ili neku drugu aktivnost zbog koje niste u mogućnosti dolaziti na predavanja, seminare i vježbe, tj. aktivno pohađati studijski program. Protivno uvrženom mišljenju, da bi se studij upisalo sa statusom izvanrednog studenta, nije nužno biti u radnom odnosu. Iako je prije bilo potrebno donijeti dokumente kojima potvrđujete status zaposlenog, pravila igre su se promijenila, pa je tako sada jedini kriterij za dobivanje statusa izvanrednog studenta taj da postignete određeni broj bodova na razredbenom postupku, što predstavlja prednost za sve one koji nemaju dovoljno bodova iz srednje škole i znanja na prijemnom ispitu da studij upišu kao redovni studenti. Također, ukoliko ste u statusu redovnog studenta dva puta ponavljali istu godinu, gubite pravo na redovan studij, te ga nastavljate u statusu izvanrednog studenta. Do tog statusa možete doći i na vlastiti zahtjev, ukoliko pravovremeno podnesete molbu u studentsku referadu. Naravno, kad jednom završite fakultet i primite diplomu, pošto se izvanredni studij izvodi po istim programima kao i redovni, ali po posebnom izvedbenom programu, nigdje vam neće pisati po kojem ste izvedbenom programu studirali, no tijekom studija razlike između izvanrednih i redovnih studenata su značajne.

Razlike u statusima

Prednosti koje imaju izvanredni studenti nekada su bile mnogobrojne, no kako godine prolaze, sve se više nedostaka izvanrednog studiranja pojavljuje na akademskoj sceni. Do prije nekoliko godina glavni, a skoro pa i jedini nedostatak u životu izvanrednog studenta bio je nemogućnost ostvarivanja studentskih prava koja imaju redovni studenti. Naime, kao izvanredni student nemate pravo na subvenciju za studentsku prehranu, tj. popularnu x-icu, ne možete se zapošljavati preko student servisa, već samo preko Zavoda za zapošljavanje,te ne ostvarujete pravo na besplatan pokaz za gradski prijevoz. Također, ukoliko se odlučite za izvanredno studiranje nemate pravo ni na smještaj u nekom od studentskih domova, ali ni na razne subvencije koje se nude redovnim studentima, kao npr. subvencije za studente podstanare ili pak subvencije za prijevoz autobusima, vlakovima, itd. Nedostatak x-ice u novčaniku izvanrednog studenta ne zatvara samo vrata studentskih menzi, već i vrata mnogih drugih prednosti i popusta diljem Hrvatske koje redovni studenti uživaju. Usporkos svemu tome, studiranje u statusu izvanrednog studenta ima i svojih prednosti. Oni, za razliku od redovnih, nemaju obvezu dolaženja na predavanja, seminare i vježbe kako bi dobili potpis iz određenog kolegija, a ukoliko to žele, termini nastave za izvanredne studente su u popodnevnim i večernjim satima, najčešće od 16 sati, tako da nastava ne ometa radne aktivnosti zaposlenog studenta. Ovo pravilo ne vrijedi i za subote, kada se zalomi i pokoji jutarnji termin, što savršeno odgovara svima koji svoje subotnje večeri koriste za opuštanje od naporih radnih tjedana i punjenje baterija za nadolazeće brige i obveze. Bez obzira na to dolaze li na predavanja, seminare i vježbe ili ne, izvanredni studenti iz većine kolegija imaju pravo izlaska na kolokvije, baš kao što to pravo imaju i redovni studenti. Iako su termini predavanja prilagođeni zaposlenim studentima, mnogi od njih se žale da svejedno ne stignu ispuniti sve obaveze koje im nameće nastavni plan i program te da ih je nemoguće uspješno uskladiti sa poslom. Izvanrednim studentima nudi se mogućnost produživanja godine, što znači da jednu studijsku godinu zapravo mogu studirati tijekom dvije akademske godine. Drugim riječima, ukoliko ne polože sve ispite iz jedne studijske godine u roku, ne moraju upisivati pad i ponavljanje te godine, već jednostavno upišu njen produžetak, te nastavljaju polagati one ispite koji su im ostali.

Vremena se mijenjaju

Sve se u životu mijenja, pa tako i pravila studiranja. Kao što sam već spomenula, sve je više nedostataka izvanrednog načina studiranja. Naime, svoj studij izvanredni studenti nekada su plaćali i do 2000 kuna manje od svojih redovnih kolega, što je predstavljalo značajnu razliku, te veliku prednost i uštedu. No danas je ova, nekada vrlo bitna razlika, postala samo dio prošlosti i priča nostalgičara jer su se cijene školarina za izvanredne studente izjednačile sa punom cijenom školarine za redovne, pa su tako za upis u tekuću akademsku godinu izvanredni studenti našeg fakulteta morali izdvojiti 6500 kuna. Naravno, ta je odluka uzburkala strasti naših izvanrednih kolega, budući da su, unatoč višim školarinama, njihova prava ostala nepromijenjena. Mnogi izvanredni studenti smatraju da bi im se zbog ovako povećane školarine trebala povećati prava u smislu ostvarivanja prava na subvencioniranu prehranu, međutim, razgovora o tome u krugovima nadležnih do sada, prema našim saznanjima, nije bilo. Promjena u nastavnom planu i obvezama izvanrednih studenata došla je i u vidu novog nastavnog plana i programa koji se počeo primjenjivati od ove akademske godine. On je sa sobom izvanrednim studentima donio obvezu pohađanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture i to na način da studenti koji su u ovoj akademskoj godini prvi puta upisali prvu godinu moraju pohađati vježbe u sportskoj dvorani, a oni kojima nastava tjelesne i zdravstvene kulture u prvoj godini nije bila obavezna, tj. oni koji su prošle godine bili prva, odnosno druga godina, nastavu TZK-a su odradili u vidu teorijskih predavanja u kongresnoj dvorani. Iako ova odluka većini izvanrednih studenata ne predstavlja prevelik problem, postoje oni kojima ona nikako ne odgovara, što je i logično ako razmislimo o tome da se u strukturi izvanrednih studenata nalaze i oni koji nisu naši vršnjaci, pa je pomalo smiješno tjerati i njih na pohađanje vježbi tjelesne i zdravstvene kulture. Pošto je većina takvih studenata u radnom odnosu, a znamo i da je radno vrijeme većine ljudi do 16 sati, postaje nam jasno da je gotovo nemoguće uskladiti termin vježbi TZK-a s poslom, a ukoliko se i to uspije, vjerujem da je veoma naporno izdržati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture nakon cijelog dana provedenog na poslu. Sve ovo potvrđuje ranije izrečenu tezu da status izvanrednog studenta sa sobom nosi mnoge nedostatke.

Ukidanje rokova

Mnogi izvanredni studenti studiraju uz stalan rad pa im odluka o ukidanju izvanrednih rokova u prosincu i travnju nikako ne odgovara, jer to za njih znači gubitak jednog dragocjenog roka, ali i mogućnost da neke ispite polože prije redovnih, pa se na neki način i u tom pogledu izjednačavaju sa redovnim studentima u smislu obaveza koje im se nameću. Naime, do sada su pravo izlaska na izvanredne rokove imali apsolventi i izvanredni studenti, te redovni studenti za kolegije koje su odslušali u prethodnim semestrima, što je značilo da su izvanredni studenti imali privilegiju polaganja i ispita iz onih kolegija koje još nisu do kraja odslušali. Ta je privilegija značila puno onima koji su si željeli rasteretiti program i ubrzati proces polaganja ispita. Ali, sve se mijenja, pa se tako i ta prednost izvanrednog studiranja sada promijenila. Za sve one koji još uvijek nisu upoznati sa ovom odlukom, radi se o tome da pravo izlaska na izvanredne rokove u prosincu i travnju, prema odluci Fakultetskog vijeća, imaju samo apsolventi, dok ostali studenti, neovisno o tome studiraju li u statusu redovnog ili izvanrednog studenta, mogu izaći samo na zimski (05. – 24. siječnja), ljetni (11. – 30. svibnja) ili jesenski (22. kolovoza – 12. rujna) ispitni rok, od kojih će svaki sadržavati po dva ispitna termina. Spomenuta odluka trenutno najviše pogađa izvanredne studente koji nisu na vrijeme bili upoznati s promjenama u mogućnostima izlaženja na rokove te su računali na polaganje nekih ispita u izvanrednom ispitnom roku u prosincu, kako bi si osigurali uvjet koji im je potreban za upis u višu godinu, budući da upisi u višu godinu studija za izvanredne studente traju do 20. prosinca. No, ovom odlukom svi njihovi planovi su pali u vodu te su mnogi izvanredni studenti primorani upisati produžetak ili čak ponavljanje godine. Iako je na spornu odluku uložena žalba, zadovoljavajuće rješenje trenutne situacije za mnogobrojne studente koji su izgubili rok još se ne nazire.

Dalia SUŠA

Nadopuna članka o izvanrednom studiranju

Kako bi kolege sa izvanrednog studija dobili što bolji uvid u svoja prava, Katedra za TZK nam je proslijedila sljedeće informacije. Naime, na njihovoj web stranici stoji:

IZVANREDNI STUDENTI 2. GODINE nastavu TZK slušaju u vidu teorijskih predavanja ( u zimskom semestru ), A IZVANREDNI STUDENTI 1. GODINE u obliku VJEŽBI u sportskim dvoranama po rasporedu za ljetni semestar.

NASTAVA ZA IZVANREDNE STUDENTE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA POČINJE 02. 02. 2009. godine u sportskoj dvorani i odvijat će se prema rasporedu za ljetni semestar četvrtkom i petkom u poslijepodnevnim satima.

Osim nastave, studenti koji su u stalnom radnom odnosu mogu donijeti potvrdu o istome te će biti oslobođeni nastave. A za sve koji nastavu žele pohađati u ovom semestru termini su:

-četvrtak od 16 do 18 sati

-petak od 16 do 18 sati

Također saznajemo da svi studenti izvanrednog studija mogu sudjelovati u svim aktivnostima koje nudi Katedra za TZK.

Za sve podrobnije informacije posjetite stranicu http://www.efzg.hr/default.aspx?id=1092

ili oglasnu ploču Katedre (kod kabineta B114).