Kakvo je stvarno stanje stvari?

U svom najpoznatijem djelu Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca, John Maynard Keynes izložio je među ostalim, i sljedeću ideju: "Većina, vjerojatno, od naših odluka da učinimo nešto pozitivno, pune posljedice kojih će biti provučene kroz mnogo dana nakon toga, može biti uzeta samo kao rezultat animalnih duhova – spontane potrebe za akcijom naspram neakcije, a ne kao posljedica vaganog prosjeka kvantitativnih koristi pomnoženih kvantitativnim vjerojatnostima." Njegove misli iz razdoblja Velike depresije jednako su aktualne i danas u vremenima mogućeg ponavljanja povijesti.

Je li hrvatsko gospodarstvo u recesiji?

To je pitanje koje se zahvaljujući višku senzacionalizma i manjku informativnosti u hrvatskom dnevnom tisku već dobrih nekoliko mjeseci pita svekolika javnost. Recesija je naime, otkad su naši novinari naučili osnovno značenje pojma prepisujući vijesti od svojih inozemnih kolega, postala novi "buzz word" zamjenjujući pritom mafiju i korupciju. Političari su dobili novi teren na kojemu mogu vježbati svoje govorničke (ne)sposobnosti, bilo da Vlada tvrdi kako recesije nema i kao alibi za sva loša zbivanja u gospodarstvu krivi svjetsku financijsku krizu ili da oporba upire prstom na neefikasnost Vlade ne nudeći pritom sama nikakva konkretna rješenja već prizivajući najcrnje scenarije. Predsjednik Republike u retorici dokazuje da su i kad je on studirao na Pravnom Fakultetu imali u programu kolegij s osnovama ekonomije. Pa krenimo stoga od osnova. Recesija se definira kao razdoblje opadajućeg realnog dohotka i rastuće nezaposlenosti. Dok nema tvrdo određenog pravila kad ona počinje, u svijetu se ustalilo pravilo da dva uzastopna tromjesečja negativne stope realnog rasta (dakle, pada) BDP-a čine recesiju. Kako bi rekao jedan profesor Makroekonomije: "Ne trebate i ne možete napamet znati sve podatke, već gdje ih potražiti." Za Hrvatsku ove podatke prikuplja i objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS) u publikaciji "Mjesečno statističko izvješće" na temelju istraživanja DZS-a te Hrvatske narodne banke (HNB), Ministarstva financija (MFIN) i Financijske Agencije (FINA). Prema podacima objavljenim u Mjesečnom statističkom izvješću – Broj 12 za 2008. godinu, BDP je u stalnim cijenama iz 1997. godine iznosio u prva tri tromjesečja (kvartala) 2007. godine redom 42.188, 45.686 te 48.781 milijun kuna, a u prva tri tromjesečja 2008. redom 43.985, 47.219 te 49.549 milijuna kuna, što nas zajedno dovodi do realnih stopa rasta BDP-a koje su u prva tri tromjesečja 2008. godine iznosile redom 4,3 posto, 3,4 te 1,6 u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Kao što se vidi iz podataka, hrvatsko gospodarstvo je u prva 3 tromjesečja prošle godine zabilježilo realni gospodarski rast. Podaci za posljednje tromjesečje 2008. nisu bili dostupni prije slanja ovog članka u tisak. Ono što se, međutim, može primijetiti iz podataka za duže vremensko razdoblje jest da su od svih tromjesečnih stopa rasta 2005. do 2008. godine, posljednje zabilježene stope 3,4 te 1,6 posto treća i prva najniža stopa rasta u svim tromjesečjima. Drugim riječima, došlo je do značajnog gospodarskog usporavanja. S obzirom da se mi već nalazimo u drugom tromjesečju od zadnjih dostupnih podataka, nameće se logično pitanje: je li hrvatsko gospodarstvo u recesiji? Odgovor je: ne znamo. Bez konačnih podataka nema konačnog odgovora.

O mjerama, ali i prognozama vezanim uz recesiju, pročitajte više u sljedećem broju...

Ariel SALVARO