Hrvatski sat kasni za štopericom EU fondova 

Kad narodna mudrost naiđe na 'mudrijeg' od sebe, ništa dobro ne može se izroditi iz toga. Pa čak ni kad je novac u pitanju. Pretpristupni fondovi koji su na raspolaganju Hrvatskoj predstavljaju takvu situaciju. Od travnja 2004. kada je RH dobila pozitivan avis Europske Komisije za status punopravnog članstva u Europskoj uniji, fondovi ISPA, Phare i Sapard su postali dostupni Hrvatskoj, no pod pravilima za koja se hrvatska administracija našla nespremna.

CARDS - sredstva bez dovoljno presinga

Proces 'zbližavanja' sa Europskom unijom za Hrvatsku počeo je prije avisa iz 2004. Još 2000. godine, potpisivanjem 'zapadnobalkanskog' Procesa stabilizacije i pridruživanja, EU je Hrvatskoj kao potpisnici PSP-a ustupila sredstva specijalnog fonda CARDS iz kojega je od 2000.-2004. godine iskorišteno 262 milijuna eura. Sredstvima z CARDS-a Hrvatska je trebala obnoviti socijalne, javne i gospodarske strukture uništene ili potresene ratom. Tako su sredstva iz CARDS-a trebala biti utrošena u najvećoj mjeri za povratak izbjeglica (66 mil. €), reformu javne uprave (23 mil. €) te na područja gospodarstva, pravosuđa, nevladinog sektora i upravljanja graničnim područjima. Sredstva CARDS-a su se mogla koristiti prema domaćim pravilima i pod puno labavijim nadzorom šefova iz Bruxellesa. Novac se samo trebao integrirati u postojeći sustav koji je i tako bio previše slab i iscrpljen ratom. Osim toga, vremena je bilo više, a novčanih sredstava manje u odnosnu na sredstva koja postaju dostupna iz pretpristupnih fondova nakon 2004. godine.

Odgoda zatvaranja Phare, ISPA, SAPARD-a nosi kašnjenje

Avis i status kandidata za punopravno članstvo u EU donijeli su veća sredstva, ali manje vremena za utrošak u odnosu na četiri godine korištenja CARDS-a. Pretpristupni fondovi postoje paralelno uz struktune fondove EU, namijenjene njenim članicama odnosno samoj Uniji. To samo nosi veće zahtjeve i teže uvjete za dobivanje i iskorištavanje istih, što se i ustanovilo na terenu. Manje vremena, a stroži i specijaliziraniji institucionalni okvir kroz koji se posreduju sredstva iz fondova i zahtjevi za korištenje sredstava. Hrvatska je iz postojećih fondova ISPA, Phare i SAPARD, fondova koje su koristile sve zemlje iz ranijih krugova proširivanja EU, za razdoblje 2005.-2006. dobila na raspolaganje 256 milijuna eura. Međutim, ispostavilo se da Hrvatska teže prati tempo koji nameću ti fondovi te je došlo do produženja roka korištenja tih fondova. Naime, javne službe dočekale su nepripremljeno cijeli proces pregovora i kandidature te je trebalo proći vremena dok nisu raščlanjene funkcije javnih službi, osnovani novi uredi i agencije, te otpočeti partnerski odnosi sa europskim institucijama. Dijelom bi se moglo zaključiti da sredstva iz CARDS-a, prema mišljenju pojedinih članova politološke zajednice, nisu korištena funkcionalno kako bi se stvorili preduvjeti za daljnje korištenje jačih, točnije, pretpristupnih fondova. Uz to, unutar hrvatskih institucija postojao je još jedan zapetljani sloj klupka, i to za korisnike usluga javnih službi, odnosno prema poduzetnicima i građanima. Administrativna strana tržišta je bila previše nestandardizirana zbog čega nitko nije mogao doći do 'čistih papira' prema kriterijima europskog tržišta. Porođajne muke reklo bi se, ali više-manje, jer to nije alibi za vrijeme izgubljeno na usklađivanje sa standardima tržišnih protokola Europske unije. To vrijeme se prenosi na daljnji tijek pregovora sa EU, a time i korištenje novih pretpristupnih sredstava. Stare fondove je 2007. godine trebao zamjeniti IPA novi pretpristupni fond, nije ništa drugačiji od njegovih prethodnika osim što je namjenjen potrebama zemalja kandidata u periodu 2007.-2013., periodu koji je i unutar EU prihvaćen kao novi strukturni ciklus.

Odgoda zatvaranja fondova kao vremenski penal

Unatoč prekoračenju rokova korištenja, prema informacijama Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondovima Europske unije, nije došlo do promjena u sredstvima i programima namjenjenih RH iz Phare, ISPA i SAPARD-a. Iza 2006. raspisani su natječaji za sredstva iz EU fondova no tu riječ o natječajima za izvođače programa. Odgoda zatvaranja fondova nije dramatična, no prisutna su negodovanja u hrvatskom gospodarstvu, usmjerena na loše posredovanje informacija prema korisnicima sredstava od strane ključnih državnih agencija. Iako je korištenje fondova prilično jednostavno, posredovanje samih sredstava namjenjenih malim i srednjim poduzetnicima ponekad ne nailazi na odgovarajuće i očekivane natječajne uvjete tržišne konkurencije. Natječaji za izravne korisnike EU fondova odnosno izvođače radova, nabavu ili dodjelu bespovratnih sredstava iz SAPARD-a za poljoprivredni uzgoj usmjereni su malim i srednjim poduzetnicima koji se pri informiranju često oslanjaju na javne informacije državnih službi. Isto se odnosi i za neke od strukturnih programskih fondova EU otvorenih Hrvatskoj, među koje spadaju neki fondovi za konkurentnost, kulturu te znanost i visoko obrazovanje. Problem kod prvih nastaje u nedostupnosti potpunih informacija ili kratkom dosegu informacija o natječajima.

Prekrojavanje institucionalnog okvira

U svrhu bolje informiranosti i programske koordinacije fondova, u Hrvatskoj su osnovane specijalizirane agencije i uredi zaduženi za strateški razvoj, koordinaciju, raspisivanje natječaja i dodjelu sredstava kroz pretpristupne fondove i strukturne programske fondove EU otvorenih Hrvatskoj. Ključno tijelo, sa najviše informacija po pitanju informacija i strateškog planiranja je Središnji državni ured za razvoj i fondove EU, odmah iza Hrvatske Gospodarske Komore zadužene za povezivanje poduzetnika iz hrvatskog gospodarstva sa sektorskim partnerima iz Europske unije preko European Enterprise Network-a, koji ujedno prati natječaje iz EU fondova na području gospodarstva. Najviše agencija je pustilo grane u sektoru obrazovanja gdje je središnja institucija Agencija za mobilnost i programe EU, koja je zadužena za koordinaciju programima iz područja obrazovanja od kojih su najpoznatiji TEMPUS, usmjereni na razvoj sveučilišta i njihovih usluga, te ERASMUS MUNDUS, fonda za razmjenu studenata i stipendije. Uz to, Agencija za zapošljavanje je agencija koja treba uskladiti tržište rada Hrvatske sa europskim standardima. Pored agencija, sastavni dio informiranja o natječajima su pripadajuća ministarstva, prije svega Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Skratiti vrijeme većim naporima

Iz iskustva zemalja koje su pristupile Uniji 2004. godine preveliko oslanjanje na fondove EU nisu koristan ni pozitivan pokazatelj. Tako je Mađarska imala iskorištenost Phare-a od 73 posto, a kasnije se našla pred državnim bankrotom, dok su zemlje sa iskorištenosti Phare-a preko 60 posto pokazale sposobnost i kompatibilnost svojeg tržišnog i pravnog uređenja za konkurentnost po standardima Unije. Među tim državama su primjerice Slovenija i Češka. Prema mišljenju izvora iz državnih agencija, Hrvatska nije daleko od svojih prethodnika, današnjih članica Unije, te uspješno koristi fondove EU-a, što se ujedno može smatrati i mjerilom uspješnosti toka samih pregovora sa EU. Reciprocitet korištenja fondova i pregovora pokazuje da grešaka u koracima odnosno dugova iz prošlosti jest bilo. To Hrvatskoj ostavlja vremenski prostor koji mora većim uloženim radom savladati u kraćem periodu ukoliko ne želi izgubiti korak sa svojim ciljevima priključenja i punopravnog članstva u Europskoj Uniji.