Otpad nije smeće
User Rating:
/ 3
Otpad nije smeće, rečenica je koju smo čuli već nebrojeno puta. Ali i dalje iz dana u dan slušamo kako je kopnena i vodena površina Zemlje pretrpana plastičnim, papirnim, željeznim i inim otpadom, a da ne govorimo o toksinima u atmosferi. Međutim, postoji način kako tome stati na kraj.
Zabrinjavajuće stanje
Nedavno istraživanje otkrilo je koliko je zapravo Pacifik pretrpan plastičnim otpadom koji ugrožava tamošnju biosferu. Žalosno je da se dio Pacifika naziva Velikom Pacifičkom Hrpom Smeća upravo zbog količine otpada koji se tamo koncentrirao. Alarmanta je činjenica da čak i mali komadići već izblijedljele plastike mogu imati štetan učinak. Takvi mali komadići su zapravo najštetniji jer izgledaju kao planktoni i tako ih životinje koje se inače prehranjuju planktonima unose u svoj organizam. Više nije nikakvo čudo da se u ribarskim mrežama nađe više otpada nego ribe. Plastični otpad nije biološki razgradiv i često pluta po površini. Čepovi, torbe i navlake koje završe u oceanu zbog vjetra ili kroz preopterećenu kanalizaciju onda mogu biti nošeni tisućama kilometara. Katsuhiko Saido, kemičar na Nihon University, Chiba, Japan, naglašava da se plastika zapravo raspada i otpušta potencijalno otrovne kemikalije koje mogu poremetiti funkcioniranje hormona kod životinja i morskog okoliša. Upravo je zato plastika jedan od najpodmuklijih štetočina u biosferi. Najveću prijetnju predstavljaju plastične vrećice koje se u prodavaonicama djele na milijune i kasnije bivaju odbačene. Odlagališta smeća su ih puna te dolazi do prevelikog zasićenja koje može dovesti i do začepljivanja odvoda koja mogu uzrokovati poplave ( Kao što se dogodilo u Bangladešu '88. i '89.) Ipak, najviše zabrinjava paljenje plastike koje u atmosferu ispušta opasne toksine. Činjenica je da paljenjem četiri vrećice dolazi do gubitka količine kisika dostatne za čovjekovu dnevnu potrebu. U svijetu se godišnje koristi 500 milijardi plastičnih vrećica, odnosno milijun vrećica po minuti!
Svatko od nas može pridonjeti
Što treba činiti kako bi se ovaj problem smanjio, ako ne i potpuno ukinuo? Svi smo čuli za platnene i papirnate vrećice - dio odgovora leži upravo u njima. Koristeći ove alternativne vrećice možemo puno učiniti. Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199.588.400.000 vrećica manje. Što znači manje prostora za deponije plastike, manje toškova prerade plastičnih masa i manje sanacija zbog zagađenja okoliša. Jedan dio odgovora leži i u porezima. Naime, irska vlada je još 2002. godine uvela plastax - porez na plastićne vrećice i tako smanjila potrošnju istih za 90 posto. No i dalje su plastićne vrećice vrlo popularne, i to iz više razloga - jeftinije su, lagane i čvrste! Iako sve donedavno nije postojao uspješan način recikliranja plastičnog otpada, jer je separacija raznih polimera praktično nemoguća, a postupak za obradu miješanih polimera nije postojao, danas se u nekoliko smjerova razvijaju istraživanja kojima se može iskoristiti plastični otpad i time ujedno smanjiti onečišćenje okoline. Unazad 20 godina japanska industrija počela je s proizvodnjom strojeva koji mogu prerađivati miješani i onečišćeni otpad za proizvodnju artikala koji se koriste kao zamjena za drvo i beton. Početkom 1975. godine u Japanu je bilo više od 20 takvih strojeva koji proizvode oko 40.000 tona gotovih proizvoda godišnje. Primjenjuje se vrlo nizak pritisak, što omogućuje korištenje jeftinih kalupa, katkad i od aluminija. Izrađeni proizvodi uglavnom služe kao zamjena za drvo jer su jeftiniji i otporni na vatru, atmosferske utjecaje, gljive, kukce, a mogu se obrađivati alatom za obradu drveta. Otpad koji ulazi u takav stroj mora sadržati 80% termoplasta (PVC, polietilen, polistiren, najlon i dr.), a ostalo može biti papir, aluminijska folija, blato, pijesak itd. Otpadna plastika koja nastaje u pogonima prerađivača obično se sastoji od jedne vrste polimera i može se ponovo upotrijebiti, kao i odbačena plastika koja se skuplja u raznim relativno velikim konzumnim područjima (najčešće razne vrste jednokratno upotrebljivane ambalaže). Reciklirani materijali se u određenom omjeru dodaju u svježi materijal i ponovo prerađuje pa se na taj način postiže niža cijena proizvoda.
Zanimljivosti iz svijeta reciklirane plastike
Kako bi dokazali koliko se reciklirana plastika može iskoristiti mlada škotska firma "Vertech Ltd" na škotskoj rijeci Tweed napravila je prvi plastični most u Europi.
Iako je u početku ideja djelovala nevjerovatno, uspjeli su od 50 tona plastičnog otpada napraviti 30 metara dug most, koji se također može reciklirati, a preko kojega mogu prelaziti i putnička i teretna vozila, i koji se po nosivosti ne razlikuje od klasičnih mostova. Prednosti mostova od reciklirane plastike su pored zbrinjavanja velike količine otpadne plastike, dugotrajnost i praktično minimalni troškovi za održavanje mostova. Ovi mostovi ne korodiraju pa ih ne treba bojiti. Također, jedna od bitnih stavki uspješnosti projekta je i rekordni rok izgradnje mosta. Kako su tvornički elementi mosta proizvedeni u njihovoj tvornici, montiranje elemenata je završeno za samo četiri dana, dok je cijeli proces montiranja mosta trajao dva tjedna. Sručnjaci iz područja građevinarstva tvrde da će upotreba termoplastičnih kompozitnih materijala donjeti revoluciju u području mostogradnje i da su mostovi sastavljeni od betona i čelika prošlost. Međutim, mostovi nisu jedini potencijali za iskorištavanje plastičnog otpada - iz Vertech-a su najavili mogućnost proizvodnje materijala koji bi zamijenili panel-ploče, ivericu i laminate, a koji će se prodavati na tržištu cijele Europe. Još jedan primjer inovativnog iskorištavanja plastičnog otpada je i kuća od reciklirane plastike koju je izgradila tvrtka Affesol iz Velsa. Ta jeftina, ekonomična i ekološka kuća u potpunosti je izgrađena od patentiranog građevinskog materijala - TPR (Thermal Poly Rock). Prema tvrdnjama proizvođača, TPR je vodootporan, otporan na vatru i postojan, i u potpunosti se opet može reciklirati nakon upotrebe. Životni vijek ovakvih kuća procenjuje se na najmanje 60 godina. Prosječna TPR kuća sastoji se od 18 tona reciklirane plastike i može se izgraditi za manje od tjedan dana. Na ljestvici održivih kuća kakva se koristi u Velikoj Britaniji (Code for Sustainable Homes), TPR kuće su dobile ocijenu 5 od 6! Očekuje se da će do 2013. godine napraviti i prodati tri tisuće ovakvih kuća. Kao zaključak možemo samo nadodati - široke su mogućnosti prerade i iskorištavanja plastike u svrhu inovativnih, jeftinih i održivih proizvoda - zašto ih ne iskoristiti?
Dorotea A. Knežević
Sponzori
