Neracionalno trošenje državnih potpora
User Rating:
/ 7
Državne potpore su politika vlade usmjerena na stavljanje pojedinih poduzetnika ili sektora u povoljniji položaj različitim izravnim ili neizravnim oblicima financijske potpore, no pitanje je daju li se potpore u pravu svrhu?
Što je to državna potpora?
Smatra se da je u nekom konkretnom slučaju riječ o državnoj potpori ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ako se sredstva izdvajaju iz državnog proračuna, ako se određene gospodarske prednosti daju nekom poduzetniku, ako se potpora daje selektivno odnosno samo određenim poduzetnicima ili samo za određene proizvode, te ako takva potpora može narušiti tržišno natjecanje.
Što radimo pogrešno?
Dok europske zemlje većinu svojih potpora usmjeravaju u istraživanje, regionalni razvoj i zaštitu okoliša, Republika Hrvatska svoje potpore daje brodogradnji, poljoprivredi i željeznicama. Dakle Hrvatska daje većinu potpora poduzećima koji ne ostvaruju očekivane i pozitivne rezultate, te ta poduzeća potpore ne troše za napredak ili za razvoj svojeg poduzeća, a time i gospodarstva u cjelini, nego samo za sanaciju postojećeg lošeg stanja poduzeća i poslovanja. Hrvatska je 2010. godine izdvojila 9,5 milijardi kuna za državne potpore, odnosno 8% proračuna odlazi na državne potpore. Gledano udjelom u BDP-u, to je 2,85% i bitno su više nego što su potpore u državama članicama Europske unije. U posljednjih 25 godina ukupne državne potpore u Europskoj uniji pale su s 2% bruto domaćeg proizvoda na 0,5% 2007. godine. U usporedbi s državama članicama Europske unije koje su lani za potpore bez željezničkog prometa izdvojile 0,6% BDP-a, možemo zaključiti da su potpore u Hrvatskoj vrlo visoke i da se neracionalno koriste. U 2010. godini državne potpore za brodogradnju iznosile su 1,24 milijarde kuna i ovdje treba napomenuti da je država gotovo prestala subvencionirati brodogradnju, za što je izdvojeno 4 milijuna kuna, ali su zato sva ostala sredstva otišla na državna jamstva. Brodogradilišta se moraju privatizirati, ali javlja se pitanje koliko je izvediva najava nove vlade da će dosadašnji proces privatizacije brodogradilišta poništiti i pokrenuti iznova jer je Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji preuzela jasnu obvezu da se brodogradilišta moraju privatizirati do ulaska u Europsku uniju, sredinom 2013. godine. Država bi svoja poticajna sredstva trebala ulagati u poduzeća koja imaju prosperitet, te u stvaranje novih radnih mjesta, dok bi se poticaji u poljoprivredi trebali izdavati na proizvedena dobra, a ne na hektare. Također, osnovni smjer poticaja razvoja gospodarstva u Hrvatskoj bi trebalo biti opredjeljenje prema poljoprivredi i turizmu.
Jelena Vrban
Sponzori
