Jen-Juan plan
User Rating:
/ 4
Nedavna događanja u Aziji potvrđuju da je hegemoniji dolara kraj sve bliži, a da se u odnosu Sjedinjene Američke Države - Kina mijenjaju uloge.
Sastanak u Beijingu
Na sastanku Japana i Kine održanog 25. prosinca ove godine u Beijingu, objavljeno je da će te dvije države promovirati direktnu razmjenu japanskog jena i kineskog juana bez posredovanja američkog dolara, kao i razvoj tržišta za kompanije uključene u razmjenu. Cilj je ovog dogovora smanjenje deviznog rizika i transakcijskih troškova.
Kineski ekonomist R. Xianfang je primijetio: ‘S obzirom na ogromni volumen razmjene između azijskih najvećih gospodarstava, ovaj je dogovor puno važniji za Kinu nego ijedan dosada sklopljen s drugim zemljama’. Naime, Kina je japanski najvažniji trgovinski partner s ukupnom (dvostranom) razmjenom u vrijednosti od 340 milijardi američkih dolara (skoro 2 trilijuna kuna) u 2010. godini. Oko 60% te razmjene obavlja se u američkim dolarima.
Razlozi stvaranja pakta
Pakt između drugog i trećeg najvećeg gospodarstva na svijetu odraz je pokušaja diverzifikacije rizika kako su svjetska financijska tržišta, zbog dužničke krize u EU i nezavidne situacije u kojoj je SAD, i dalje volatilna. Bilo bi netočno nazvati ovo (isključivo) kineskim napadom na američki dolar. Svijet je dobio nove vođe i Kina se tome prilagođava. Ona okuplja svoje trgovinske partnere u Aziji i formira novi trgovinski blok s juanom kao glavnom valutom.
Ovo je također veliki korak u procesu internacionalizacije kineske valute koji traje nekoliko godina. U početku je kineski ekonomski razvoj bio temeljen na unutarnjem rastu, šireći se tako s južnog i istočnog dijela Kine na sjever i zapad zemlje. Financijski, Kina je svoju valutu izolirala od vanjskog utjecaja kako je bankovni sustav bio izrazito slabo razvijen (tek je prošle godine Kina obećala napustiti fiksni devizni tečaj i dozvoliti svojoj valuti veću fleksibilnost). Nastojanja vlade da unaprijedi kineski bankarski sustav i vanjsku trgovinu rezultirala su neočekivano brzim ulaskom zemlje na globalna financijska tržišta. Pakt signalizira da je kineski bankovni sustav u fazi razvoja koja može podnesti međunarodne transakcije svoje valute. Kina je najavila i 11 milijardi dolara (63 milijarde kuna) vrijedan devizni swap s Tajlandom kao dio promocije uporabe juana u Savezu država Jugoistočne Azije (ASEAN) i uspostavljanja zona slobodne razmjene.
Kineski dug
Japan planira kupiti i kineske obveznice sljedeće godine, čime Kina dopušta ulaganje juana koji je izašao iz zemlje. Investiranje u kineski dug postalo je jednostavnije za centralne banke kako se izdavanje obveznica denominiranih u juanu u Hong Kongu više nego utrostručilo ove godine (na 135 milijardi kuna), a institucijama je dopušteno ulaganje u zemlji, iako ograničeno kvotama. Japan će, prema riječima svoje vlade, kupovati male količine kineskih obveznica pod uvjetom anonimnosti, a dozvolu je dobila i Austrija.
Budućnost razvijenih zemalja
Bilo je pitanje trenutka kada će kineski izvoznici i uvoznici ponuditi i nadmetati se za robu u kineskom juanu. Taj je trenutak stigao, iako je za sada ograničen na prostor Azije. To znači da će 340 milijardi dolara vrijedna razmjena biti zamjenjena razmjenom u juanu i jenu, a da će dolar biti svrgnut s trona valute svjetske rezerve. I dok se SAD i Europa prepiru oko toga kome će se od njih prvome pomoći, oni koji bi im trebali pružiti pomoć polako odlaze iz te jame bez dna zvane razvijeni svijet. Kada se Rusija, Brazil i Indija pridruže novim svjetskim silama, globalizacija će krenuti dalje - samo bez SAD-a i Europe!
Una Kolar
Sponzori
