Sakupljanja boca i prekopavanje kanti za smeće u potrazi za ostacima hrane sve je češći prizor ne samo u hrvatskim gradovima nego i gradovima diljem svijeta. Istodobno, u Europi oko 50 posto proizvedene hrane završi u smeću, Nizozemska gubi 2.4 milijarde eura godišnje zbog bacanja hrane, a procjenjuje se da u Hrvatskoj u smeću završi hrana u vrijednosti od oko četiri milijarde kuna. Problem zbrinjavanja viška hrane i onih namirnica kojima se bliži ili je istekao rok trajanja prisutan je u svim zemljama već dulje vrijeme. Rješenje za ublažavanje tog problema ipak postoji.

Profesor Andrea Segrè sa bolonjskog sveučilišta je 1998. u Italiji pokrenuo projekt Last Minute Market koji povezuje prodavaonice i proizvođače iz prerađivačke industrije i industrije hrane. Last Minute Market pomaže proizvođačima i trgovcima zbrinuti viškove dijeleći ih onima kojima je to najpotrebnije. Koristi su ekološke, ekonomske i socijalne. Zbog smanjenog odvoza na ionako prenatrpana odlagališta smeća ili paljenje viškova javne institucije i lokalne zajednice mogu uštedjeti novac, također smanjuju se zagađenje i zdravstveni rizik te zajednice i država manje ovise o uvozu hrane iz inozemstva. Osnovne namirnice putem humanitarnih udruga i pučkih kuhinja postaju dostupnije najugroženijim građanima, a u isto vrijeme humanitarne organizacije sredstva mogu preusmjeriti na druge projekte.

U Hrvatskoj je 2011. godine otvorena prva Banka hrane, inačica Last Minute Marketa . Banka još uvijek nije prisutna u svim gradovima, trenutno najveći problem predstavlja  hrvatsko zakonodavstvo, ali i nedovoljno razvijena svijest i informiranost građana o tom i sličnim projektima