U posljednje vrijeme sve se češće susrećemo s pojmom ovrhe. Većini ljudi prva asocijacija na ovaj pojam je prisilno oduzimanje imovine kako bi se naplatili nepodmireni dugovi. No, tko uistinu provodi ovršni postupak, što sve može biti predmetom ovršnog postupka vrlo se malo zna.

Što je ovršni postupak?

Ovršni postupak (ovrha) je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu. U ovršnom postupku sudjeluje nekoliko osoba, jedna od njih je ovrhovoditelj, a druga ovršenik. Ovrhovoditelj je osoba koja podnosi prijedlog za ovrhu (vjerovnik), dok je ovršenik osoba protiv koje se podnosi prijedlog za ovrhu (dužnik). Ovrha se provodi na temelju vjerodostojnih i ovršnih isprava. U vjerodostojne isprave ubrajaju se: račun, obračun kamata, mjenica, ček, izvadak iz poslovnih knjiga te ovjerovljena privatna isprava, dok se u ovršne isprave ubraja: ovršna sudska odluka, ovršna sudska nagodba, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku, ovršna javnobilježnička odluka, ovršna javnobilježnička isprava te zadužnica. Predmet ovrhe su sve ovršenikove stvari i prava na kojima se može provesti ovrha, a to mogu biti: plaće, novac na računima nekretnine, pokretnine, dionice, udjeli u trgovačkim društvima i sl. Ovrha na plaću provodi se dostavom rješenja o ovrsi ovršnikovom poslodavcu, koji je dužan taj iznos ustegnuti od plaće i isplatiti ga ovrhovoditelju. Ukoliko se ovrha provodi  na nekretnini ovrha se bilježi u zemljišnoj knjizi te se nakon prodaje nekretnine namiruje ovrhovoditelj. No, ako su predmet ovrhe pokretnine, one se zapljenjuju, prodaju putem javne dražbe i naposljetku se namiruje ovrhovoditelj. U situaciji kada tražbina nije podmirena u cijelosti, ovrhovoditelj može predložiti jedan ili više predmeta ovrhe i to sve dok tražbina ne bude namirana u cijelosti. Ovrha je uspješno dovršena tek kada je ovrhovoditelj u ovršnom postupku u cijelosti ostvario svoju tražbinu. Ukoliko ovršenik nema imovine na kojoj bi se mogla provesti ovrha, ovrha se obustavlja.

Novi sustav ovrhe

Od 1.1.2012. godine počinje primjena novog sustava ovrhe u kojem će sudovi i javni bilježnici i dalje donositi rješenja o ovrsi, no to rješenje će proslijediti javnim ovršiteljima. Naplata će se provoditi na način da će FINA davati nalog banci, kod koje se vode računi ovršnika, da sredstva za naplatu ovrhovoditeljeve tražbine prenese na poseban račun javnog ovršitelja koji će izvršiti namiru ovrhovoditelja. Vrijednost nekretnine više neće utvrđivati sud već će to sporazumnim putem učiniti ovršenik i ovrhovoditelj. Jedini pravni lijek bit će žalba za čije će podnošenje ovršenici morati dati jasne razloge.

Ovrha u Hrvatskoj

Prema podacima Financijske agencije ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje u listopadu 2011. godine iznosila je 40,19 milijardi kuna. Od ukupno 68.489 blokiranih poslovnih subjekata, njih 52,0% pravne su osobe. Samo u prvoj polovici prošle godine zabilježeno čak 2400 ovrha nad nekretninama i pokretninama, a u rujnu na javnim dražbama našlo se čak 930 nekretnina i pokretnina hrvatskih građana. Najčešći predmet ovrhe bili su osobni automobili čije anuitete građani više nisu mogli pratiti, ali nije rijetkost da se slična stvar događa i sa stanovima. Na udaru ovrhe najčešće su stanovnici Grada Zagreba, a slijede ih oni iz Istarske i Zagrebačke županije.

Katarina Vranjić