Cyberpunk
User Rating:
/ 2
Cyber što?
Cyberpunk je naziv za podžanr znanstvene fantastike u kojem postoji globalna računalno-komunikacijska mreža, tehnološka ili biološka usavršenja čovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih računala i umjetne inteligencije te sučelja između čovjeka i računala. Radnje cyberpunka redovito se događaju na Zemlji u bliskoj budućnosti, a nastanak podžanra vjerojatno je potaknut i razočarenjem zbog stagnacije svemirskog programa. Budućnost opisana u cyberpunk djelima često je distopijska i prepuna ekoloških katastrofa.
Početci
Žanr je začet 1970-ih godina, a naziv je dobio po tome što su ga s punk glazbom donekle povezivale anarhističke ideje. Sam naziv cyberpunk stvorio je američki pisac Bruce Bethke, 1980. napisavši priču tog imena. Tvorac novog pokreta unutar SF-a, Bruce Sterling pokrenuo je propagandni list Cheap Truth u kojem se opirao tadašnjem mainstreamu znanstvene fantastike i koji je pomogao u ideološkom oblikovanju cyberpunka. List je dijeljen besplatno i nikada nije bio zaštićen copyrightom. Članci su bili objavljivani pod pseudonimima radi izbjegavanja stvaranja kulta ličnosti ili skupina. Nakon tri godine kada je sam cyberpunk prerastao u kult i nakon što je Bruceov pseudonim - Vincent Omniaveritas, procurio u javnost, list Cheap Truth je nestao sa scene. Iako je Bruce pokrenuo list koji je dao vjetar u leđa cyberpunku kao idealističkom pokretu, začetnikom žanra u književnom smislu smatra se William Gibson, dok je Bruce danas najviše zapamćen kao utemeljitelj jednog drugog pravca unutar SFa - steampunkom. Gibson je autor termina kibernetski prostor koji se prvi puta spominje u njegovom djelu "Kako smo popalili kromu" u kojem opisuje svijet kibernetičkog kriminala, i to desetljeće prije nastanka interneta! Njegov roman Neuromancer postigao je veliki uspjeh, te je prvi roman u povijesti koji je osvojio sve tri krunske nagrade iz žanra znanstveno- fantastičnog štiva: "Hugo Award", "Nebula Award" i "Philip K. Dick Award". Neuromancer je prvi dio triologije Sprawl, uz druga dva dijela - Count Zero i Mona Lisa Overdrive. Glavni lik je propali haker koji se silom želi vratiti na posao te ga u trenutku očaja na noge vraća misteriozna osoba pod nazivom Armitage. Kao značajan primjer mogu se navesti i romani "Potpuni raspad" Neala Stephensona, "Eon" Grega Beara, te filmovi "Blade Runner ", "Johnny Mnemonic" (kojemu je predložak priča Williama Gibsona) i Matrix trilogija. Neki od najvećih blockbustera proizlaze iz porodice cyberpunka - Terminator, Alien, Artificial Inteligence, Avatar, I, Robot, Total Recall, Robocop i već spomenuta Matrix triologija...
Fantastika ili stvarnost?
U današnjem svijetu više ne možemo sa sigurnošću reći koliko je fantastike ostalo od znanstvene-fantastike, a time i samog cyberpunka. Koliko su zapravo fiktivni termini koji su nastali u nekima od prvih djela ovog žanra? "Cyberspace" kojeg spominje Gibson u svojim prvim djelima nije ništa drugo doli svijeta u kojem živimo danas. Svaki naš posjet Internetu bilo da je riječ o surfanju stranicama radi zabave, edukacije ili plaćanja računa, komunikacija preko Skypa ili slanje sms-a, sve je to dio kibernetičkog prostora u kojemu geografska ograničenja više ne predstavljaju problem. Večina autora djela takve vrste fantastike je predvidio veliki dio stvarnosti, pa se s pravom možemo pitati do kuda će sezati ta moć predviđanja? Kao što smo na početku spomenuli, cyberpunk djela nemaju nimalo lijepu tematiku - puna su nasilja, katastrofe i anarhije. Jesmo li i mi prvi svjedoci te, nimalo utopističke, budućnosti? Jesu li poslijednje svijetske ekološke katastrofe, zagađenja i sve veća ovisnost o tehnologiji, nepoznatost podrijetla hrane koju jedemo zbog genetičkog inžinjeringa, velike svjetske korporacije koje ne biraju sredstva i koje se kriju iza pojma globalizacije i tehnološkog napretka kako bi zatrle jedine preostale izvore prirode i tradicionalnog načina života, sve veća oskudica prirodnih resursa, i na kraju, uplitanje u genetiku ljudskog života - prvi znaci za uzbunu? Nadajmo se da ne tako uskoro.
Dorotea A. Knežević
Sponzori
