Obrazovanje

Mileva je rođena u dobrostojećoj obitelji davne 1875. godine u Titelu, mjestu u današnjoj Vojvodini u Srbiji. Kao mala djevojčica pokazivala je izniman talent i interes za jezike, slikanje, glazbu, te što je najvažnije, matematiku. Završila je srednju školu u Zagrebu, a zanimljiva je upravo činjenica da je bila prva i jedina djevojka koja je upisala i završila Kraljevsku gimnaziju, i to sa odličnim uspjehom. Obrazovanje je dalje nastavila u Zurichu na Medicinskom fakultetu, no ubrzo se prebacila na Fakultet tehnoloških znanosti gdje je i upoznala Alberta Einsteina, kako kažu izvori, mršavog, četiri godine mlađeg studenta, s kojim je razmjenjivala pisma. Među njima se ubrzo razvila ljubavna veza. Postoje podaci da je Albert nazivao Milevu „stvorenjem jednako meni samom i koje je jednako neovisno i jako kao što sam i ja“. Pri kraju fakultetskog obrazovanja Milevin uspjeh se počeo kvariti, dok je Albert ostvarivao nevjerojatne rezultate. Mileva je nekoliko puta padala finalne ispite, a njena završna disertacija je nestala. Nedugo nakon toga, Mileva je ostala trudna i rodila zdravu djevojčicu, no nagađa se da je djevojčica preminula od kasnijih komplikacija ili je dana na posvajanje.

Zajednički život s Einsteinom

1903. godine, Mileva se udala za Alberta i preselila u Bern. Imala je 28 godina i teško se nosila sa gubitkom djeteta i akademskim neuspjehom. Te iste godine Nobelovu nagradu za fiziku dobili su Marie i Pierre Curie, što je Milevi posebno teško padalo, s obzirom da su Curieovi bili obiteljski prijatelji.  Naredna godina bila je uspješnija za Milevu. Rodila je sina Hansa Alberta, te je to razdoblje bili iznimno plodno za njenog supruga koji je završio disertaciju o teoriji relativnosti. Postoje neke informacije da je u to vrijeme poslala pismo svojoj prijateljici u kojem tvrdi da su ona i Albert dovršili rad pomoću kojeg će Albert ostati svjetski poznat, ali te informacije nikada nisu potvrđene i ostale su tek puko nagađanje.

Raspad idile

Brak između Mileve i Alberta počeo se raspadati 1909. godine, a godinu poslije Albert je pronašao ljubavnicu, i to vlastitu rođakinju, Elsu Loewenthal. Supružnici su još nekoliko godina nastavili živjeti zajedno, neprestano se seleći. Albert je čak napisao pravila kako se Mileva treba ponašati dok je on u blizini. 1916 godine Albert je konačno zatražio razvod braka. Nakon završetka rata, potpisani su službeni papiri za razvod kojima Albert ostavlja Milevi i sinovima dio novaca od Nobelove nagrade, u slučaju da ju primi. Albert se ponovno ženi, i to Elsom, ali nikada više nije napisao rad tolike vrijednosti kao što je bila teorija relativnosti. Sa svojih 45 godina, Mileva je preživjela gubitak kćeri, razvod braka i profesionalan neuspjeh. Nastavila je predavati matematiku i glazbu. 1921 godina obilježena je smrću Milevina oca te Albertovim osvajanjem Nobelove nagrade. Prema ugovoru, dio novca je dobila i Mileva, te je tim novcem kupila tri nekretnine kako bi osigurala budućnost sebi i svojim sinovima. Za to vrijeme Albert se zaljubljuje u nećakinju svoje prijateljice i se seli s njom i suprugom u Sjedinjene države, a Mileva pokapa svoju majku i sestru koje su umrle ubrzo jedna nakon druge. Njenom drugom sinu Eduardu dijagnosticiraju šizofreniju čije liječenje nije mogla dugo financirati, te je nakon selidbe u SAD zamolila Alberta za pomoć. Mileva Marić umrla je 1948. godine, uslijed nasilnog napadaja svoga sina Eduarda.

Neotkrivena istina

Albert Einstein umro je 1955. godine, a svoje dokumante ostavio je na čuvanje Ottu Nathanu i Helen Dukas.Tvrdnja da je autor teorije relativnosti bila Mileva Marić nikada nije potvrđena, ostala su tek nagađanja i teorije koje pokušavajau opovrgnuti apsolutnu Albertovu zaslugu. Unatoč svemu ostaje činjenica da je Mileva bila iznimno inteligentna i talentirana za matematiku i fiziku, a njen nagli neuspjeh na fakultetu postavlja brojna pitanja kao i završna distertacija koja je netragom nestala. O cijeloj situaciji najviše govori upravo to da Albert nakon 1905 godine i objavljivanja teorije relativnosti više nije napisao ništa značajno i vrijedno spomena. Postoje podaci da je na radu o teoriji relativnosti koji su ocjenjivali stručnjaci navedeno kako su autori Einstein i Marity (što je prezime koje je Mileva koristila u inozemstvu), dok je na dodjeli nagrade puna zasluga predana samo Einsteinu. Jednom prilikom, nakon što je Albert osvojio Nobelovu nagradu, novinari su upitali Milevu zašto je prepustila sve zasluge bivšem suprugu, na što je ona odgvorila da su oni oboje Einstein (njem. Einstein = jedan kamen). U svakom slučaju ostaje neosporno da je Mileva uvelike doprinijela radu svoga bivšeg supruga. I tko zna, da nikada nije upoznala Alberta, možda bismo danas poznavali znanstvenu boginju umjesto boga.

Marija Žigulić